Miloloža otkrio što Hrvatska mora promijeniti već sada: Ova turistička sezona će nas osvijestiti

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju iznosila 4,5 posto, dok su potrošačke cijene u odnosu na svibanj u prosjeku pale za 0,4 posto. Time je potvrđena prva procjena objavljena početkom mjeseca.

Govoreći o utjecaju inflacije na hrvatsko gospodarstvo, Miloloža je istaknuo da rast cijena uvijek ostavlja negativne posljedice.

"Inflacija uvijek negativno utječe, inflacija nije samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu, izuzev Kine. Kod nas se inflacija dogodila zbog nekih propusta i globalnih trendova koji su zahvatili EU. U prethodnom razdoblju nije se odrazila na hrvatsko gospodarstvo, ali prijeti velikim utjecajem u narednom razdoblju jer smo sastavni dio europodručja. Hrvatska ne može sama djelovati, dio smo EU-a, imamo Europsku središnju banku i potezi HNB-a ne mogu se odraziti na naše gospodarstvo koliko će se odraziti monetarna politika Europske središnje banke", rekao je Miloloža.

'Na gospodarstvo se posebno odrazio rast plaća u javnom sektoru'

Na pitanje o snažnom rastu hrvatskog gospodarstva posljednjih godina, koji je velikim dijelom bio potaknut europskim fondovima i javnom potrošnjom, Miloloža se osvrnuo i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.

"Mi imamo sreću što smo malo gospodarstvo, no to malo gospodarstvo će teže podnijeti nego neka druga gospodarstva, posebno kada ste integrirani u jednoj zoni. MMF-ovo upozorenje odnosi se na europodručje i Veliku Britaniju. Inflatorni tijekovi odrazit će se unutar europodručja. Sretni smo što imamo jednu valutu, posljedica uvođenja eura možda će sada donijeti blokadni zid koji će spriječiti udar, za razliku od zemalja koje nisu u europodručju.

Upozorenje MMF-a treba dvostruko prihvatiti, posebice sa strukovne makroekonomske strane. Doći će do smanjenja EU fondova i sredstava. Hrvatska je rasla, dobro smo iskoristili EU fondove od 2021. do 2026. godine. Svjesni smo postali da bez vlastite inicijative ne možemo pokrenuti bilo što. Kao kad otac djetetu daje džeparac do dvadesete godine, katastrofa je ako mu ga daje i s četrdeset. Gospodarski smo se otrijeznili, okrenuli sebi i počeli restrukturirati sami sebe", kazao je Miloloža te dodao kako se na gospodarstvo posebno odrazio rast plaća u javnom sektoru.

"Najviše što se odrazilo, s nisko opravdanim razlogom, jest nevjerojatan rast plaća koji se dogodio u javnom sektoru. Ja sam zagovornik velikih plaća, ali ne možete povećavati nešto i stvarati dodatni udar na sve gospodarske tijekove. Trenutno će to pridonijeti većoj potrošnji, ali će dugoročno utjecati na sve", rekao je.

O uzrocima inflacije

Komentirao je i tvrdnje oporbe da je dio inflacije posljedica povećanja plaća u javnom sektoru.

"Meni je drago da Hrvatska ima oporbu, nismo imali oporbu od 2011. do 2015. HDZ je bio nikakav. Mi nismo sami izazvali inflaciju, pridonijeli smo joj djelomično zbog mjera Vlade. Imali smo apsurdno niske cijene u odnosu na cjelokupan europski prostor s kojim smo bili usporedivi, a s druge strane naša produktivnost nije bila takva da možemo biti konkurentni.

Dizale su se bruto plaće, ali inflacija se kod nas ubrzala u odnosu na druge zemlje koje imaju euro. Išlo se linearno s povećanjem plaća pa se to reflektiralo i izazvalo cijeli val neprilika", rekao je.

'Nismo kontrolirali kamo odlaze europska sredstva, to se vidi kroz more afera'

Govoreći o tome jesu li europski fondovi donijeli strukturne promjene gospodarstvu, Miloloža smatra da sredstva nisu bila dovoljno usmjerena u razvoj ljudskog kapitala.

"Nismo. Nismo kontrolirali kamo nam sredstva odlaze, a to se vidi kroz more afera koje imamo, zbog neracionalnog trošenja i zlouporabe europskih sredstava. Milijuni eura otišli su nekontrolirano, ne kažem da je to bio kriminal, već se nismo kontrolirali. Studiozno nismo ulagali u ljudske resurse. Zašto se sada vraćaju naši ljudi, a prije ih nismo znali zadržati? Izgubili smo 400.000 ljudi koji su od 2013. do 2026. otišli iz Hrvatske. Podatak koji nisam vidio u javnom prostoru jest da je iz Hrvatske u 13 godina odjavljeno više od 308.000 ljudi. Odlazili su ljudi od dvije do 55 godina života. Oko 87.000 djece je tu. Otišlo je 98.000 radno sposobnog stanovništva, izgubili smo 320.000 radnih mjesta ne ulažući u ljudske potencijale kako smo trebali. Sredstva su trebala biti usmjerena na demografsku obnovu i drukčiju kontrolu trošenja sredstava koja su se davala raznim projektima. Novac se trebao jednim dijelom usmjeriti u ljudske resurse", rekao je.

'Ova sezona će nas osvijestiti da dogodine drukčije razmišljamo'

Miloloža smatra da će ovogodišnja turistička sezona dati jasniju sliku o stanju na tržištu.

"Tržište će valorizirati situaciju. Utjecaj cijene na budžet i odmor je dominantan, mi danas plaćamo ceh. Počeli smo izlaziti s podacima da imamo potpuni pad u privatnom sektoru, na hotele se to još ne odražava. Čim je cifra na nuli, vi ste u padu. Ako nešto ne raste barem tri do pet posto, vi ste u gubitku.

Ova će nam sezona dobro osvijetliti glavu i pomoći da dogodine drukčije razmišljamo. Hrvatska je uložila dosta u turizam. Danas ćemo sa zakonom o nekretninama doći u poziciju da vlastite nekretnine nećemo moći financirati, odnosno vratiti uloženo. Ako se pad dogodio u turističkoj sezoni, treba analizirati zašto se dogodio i za iduću sezonu pripremati se već sada, u kolovozu", rekao je.

'Ako je Njemačka u recesiji, i mi smo'

Na kraju se osvrnuo i na izjave državnog tajnika u Ministarstvu financija Matej Bule i premijera Andreja Plenkovića o uzrocima inflacije. Plenković je naveo da je za inflaciju kriva situacija na Bliskom istoku.

"Bule je moj bivši student i prijatelj moga sina. Ne može on reći ništa drugo nego što je rekao Plenković, to će producirati svi akteri politike. Dobre su mjere koje se rade, mi smo mala ekonomija i odraz globalnih tektonskih promjena neće se bitno odraziti na Hrvatsku.

Ako je Njemačka u recesiji, i mi smo. Ako Italija ima stagnaciju, bit će i u Hrvatskoj. Morat će se povući jači potezi u monetarnoj politici, ne mislim na HNB nego na Frankfurt. Nitko neće stvoriti marže dekretom ili mjerom, nego samo smanjenjem potrošnje", zaključio je Miloloža.